Miss Psychologist
  • Home
  • Blog
  • Book Club
  • Contact
  • Menu Menu

U kakvoj su vezi mirror neuroni i liderstvo?

Šta su mirror neuroni?

Naučnici su, vršeći istraživanja na majmunima i posmatrajući moždane aktivnosti, ustanovili da se prilikom određene aktivnosti aktiviraju određeni neuroni. Pored toga, došli su do zaključka da se isti ti neuroni aktiviraju kada majmun posmatra drugog majmuna kako vrši tu istu aktivnost. Ovi neuroni bivaju aktivirani samo posmatranjem akcije, na isti način kao kad organizam sam izvodi tu akciju. Ovakva aktivacija se ne odnosi samo na akcije već i na emocije. Posmatranje emocija druge osobe aktivira iste centre u mozgu kao da te emocije doživljavamo sami. Mirror neuroni su snažno povezani sa mogućnošću da pokažemo empatiju.

Smatra se da, pored toga što neuroni ogledala doprinose učenju veština koje se mogu savladati posmatranjem i imitacijom, imaju uticaj na međusobno razumevanje osoba i učenje socijalnih veština. Zahvaljujući ovim neuronima, možemo lakše da se povežemo sa drugim ljudima i razumemo kako se osećaju, bez da nam do detalja objašnjavaju to. Godine 2000., poznati neuronaučnik i autor Vilajanur Ramačandran rekao je da će „neuroni ogledala učiniti za psihologiju ono što je DNK uradila za biologiju”.

Mirror neuroni i liderstvo

Jacob Morgan je radeći istraživanje za svoju knjigu “The Future Leader” intervjuisao preko 140 CEO-ova na temu liderstva. Shvatio je da na pitanje “Šta je liderstvo?” nije dobio ni jedan isti odgovor. Više od 140 ljudi je odgovaralo i svako od njih ima svoju viziju liderstva. To nas dovodi do zaključka da je za svaku organizaciju shvatanje liderstva drugačije i da bi liderstvo u tim organizacijama trebalo prilagoditi njihovoj kulturi i potrebama. Međutim, liderstvo ima osnove koje važe uvek i svuda a to je da je ono, između ostalog, sredstvo putem koga se vrši uticaj na druge članove organizacije i akcije vođenja ljudi ka postizanju određenih ciljeva. Ova definicja mi se ne dopada preterano, pogotovo što mi se čini da doprinosi tome da liderstvo bude shvaćeno kao manipulacija drugima. A negde to verovatno i jeste. Ali bih se u ovom tekstu skoncentrisala na potencijal liderstva i organizacije koje liderstvo koriste u prave svrhe. Na one gde se na liderstvo gleda kao na magiju koja stoji iza uspeha istih.

Pored mnogo definicija liderstva i različitih shvatanja jedno je sigurno – neophodno je da lider zna da radi sa ljudima, bude empatičan i ima razvijenu socijalnu inteligenciju. U stvari, socijalna neuronauka koja se bavi proučavanjem moždanih aktivnosti dok ljudi komuniciraju naglašava potrebu da lider bude socijalno inteligentan. Ovaj tip inteligencije odnosi se na sposobnost da razumemo i upravljamo interpersonalnim odnosima.

Dobar lider je neko na koga se vrlo verovatno ugledamo, od koga mnogo učimo i ko ima veliki uticaj na nas. To me dovodi do činjenice da lideri moraju da budu svesni toga u kojoj meri deluju na druge ljude. Koliko puta se samo desilo da nam pokvari dan ili raspoloženje neko ko u timu ima vodeću ulogu zato što nije dobro raspoložen/a? Dok, sa druge strane, dobro raspoloženje lidera podstiče i dobro raspoloženje članova tima koji tada lakše obavljaju svoj posao, kreativniji su, otvoreniji i svakako pod manjim stresom. Potpuno je jasno da ponašanje lidera utiče na njihov tim a svakako i na biznis.

U nauci postoji oblast koja se naziva neuroliderstvo i koja istražuje neuralnu osnovu liderstva uzimajući u obzir fiziologiju i rad mozga. Prikuplja podatke iz različitih domena neuronauke. Ova oblast je još uvek novija, termin je skovao doktor David Rock 2006. godine. Neuronauka nas uči da mirror neuroni nisu grupisani u jednom delu mozga već se njihova mreža aktivira u različitim delovima mozga. Liderima, u kontaktu sa ljudima, kroz neverbalnu komunikaciju, putem facijalnih ekspresija i tona glasa pomažu da razumeju emocije i intencije ljudi bez čega se ne može reći da je neko uspešan lider. Empatija je esencijalna ukoliko lideri žele da im ljudi veruju.

Dakle, sa jedne strane mirror neuroni pomažu da bolje razumemo i osećamo ljude a sa druge strane doprinose tome da učimo putem imitacije i posmatranja. Zbog toga verujem da lideri moraju biti svesni svog ponašanja, nastupa, dela i akcija jer je izvesno da će oni koji te lidere prate od njih učiti uz pomoć ovih neurona. Andrev Meltzoff kaže da bebe mogu da imitiraju ponašanje dve do tri nedelje nakon što su rođene a neurofiziološko objašnjenje njihove sposobnosti za to leži upravo u mirror neuronima. Ako dete posmatra radnju, neuroni ogledala će se aktivirati i formirati nove neuronske veze, kao da je samo preduzelo tu akciju.

Kao što je već spomenuto, neuroni ogledala se aktiviraju kada smo u kontaktu sa ljudima i zato je preporuka svim liderima i onima koji to žele da budu, da odvajaju vreme barem na nedeljnom nivou i detaljnije obraćaju pažnju na svoje saradnike. Možemo se prijatno iznenaditi koliko toga nam ljudi mogu reći bez upotrebe reči. Takođe bih još jednom podsetila na važnost samosvesti po pitanju ponašanja i akcija svih lidera. Ako već imate priliku da budete na ovako važnoj i uticajnoj poziciji, iskorisite to u najbolje svrhe.

Psihologija

U kakvoj su vezi mirror neuroni i liderstvo?

https://misspsychologist.com/wp-content/uploads/2023/02/hal-gatewood-OgvqXGL7XO4-unsplash-1-scaled.jpg 1707 2560 Ana https://misspsychologist.com/wp-content/uploads/2022/12/ana-logo.png Ana2023-02-06 19:26:002023-02-14 17:23:24U kakvoj su vezi mirror neuroni i liderstvo?
Dokumentarni film

Četiri dokumentarna filma koja preporučujem

https://misspsychologist.com/wp-content/uploads/2023/01/dokumentarni-film.jpg 853 1280 dragana https://misspsychologist.com/wp-content/uploads/2022/12/ana-logo.png dragana2023-01-25 18:04:232023-01-25 18:05:30Četiri dokumentarna filma koja preporučujem
Psihologija

Kako brineš o svom mentalnom zdravlju?⁣

https://misspsychologist.com/wp-content/uploads/2022/12/mentalno-zdravlje.jpg 839 1000 dragana https://misspsychologist.com/wp-content/uploads/2022/12/ana-logo.png dragana2023-01-22 15:21:072023-02-14 17:26:13Kako brineš o svom mentalnom zdravlju?⁣

_misspsychologist

_misspsychologist

_misspsychologist
Često, zbog prirode svog posla i interesovanja, u Često, zbog prirode svog posla i interesovanja, upotrejavam izraz “rad na sebi”. Ovih dana sam u razmišljanju kako me drugi shvataju kada upotrebim baš taj pojam. Ja rad na sebi doživljavam kao proces ličnog razvoja i unapređivanja sebe. To uključuje svesne napore i aktivnosti usmerene prema različitim aspektima naših života kako bismo postali bolja verzija sebe. 

Ovaj koncept obuhvata različite područija:

🏃‍♀️Fizičko zdravlje: Rad na sebi može uključivati brigu o telu kroz pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, adekvatan san.

❤️ Emocionalno i mentalno zdravlje: Ovaj aspekt obuhvata razumevanje svojih emocija, uverenja, otpora. Takođe može uključivati rad na suočavanju sa stresom, anksioznošću ili nekim drugim psihičkim stanjem kao i razvoj emocionalne inteligencije i psihičke rezilijentnosti.

📚Lični razvoj: Rad na sebi uključuje i učenje novih veština, postavljanje ciljeva i rad na postizanju istih te kontinuirano traženje prilika za učenje i rast.

👩‍🦰 Socijalni odnosi: Ovaj aspekt obuhvata komunikaciju, razumevanje i razvoj zdravih odnosa sa porodicom, prijateljima, partnerom i kolegama.

Važno je naglasiti da rad na sebi nije jednokratan proces, već kontinuirani rad usmeren ka postizanju ravnoteže i napretka u različitim aspektima života. To uključuje prepoznavanje svojih snaga i slabosti, postavljanje ciljeva, samorefleksiju kao spremnost da se uči iz raznih iskustava i raste kao osoba.

Kako vi doživljavate rad na sebi?

#psihologija #psihoterapija #psihoterapijaonline #psihoterapeut #onlinepsihoterapija
Čitanje knjiga može imati pozitivan uticaj na na Čitanje knjiga može imati pozitivan uticaj na našu dušu i mentalno blagostanje na više načina. Evo nekoliko razloga kako čitanje knjiga može lečiti našu dušu:

* “Beg” od stvarnosti: Čitanje knjiga omogućuje nam da se privremeno udaljimo od svakodnevnih briga i stresova. Ulaskom u svet knjige, zaronimo u nove priče, avanture i likove koji nam pomažu da se opustimo i osetimo smirenost.
* Razvijanje empatije: Knjige često opisuju različite perspektive i životne situacije likova. Saosećanje s likovima i njihovim iskustvima može nam pomoći da razvijemo empatiju prema drugima i bolje razumemo njihova osećanja.
* Rast i samoostvarenje: Knjige, pogotovo one koje nude mudrost i inspirativne priče, mogu nas podstaknuti na lični rast i razvoj.
* Mentalna stimulacija: Čitanje pojačava aktivnost mozga jer zahteva koncentraciju i razumevanje teksta. Redovito čitanje može održavati naš um oštrim i poboljšati kognitivne funkcije.
* Smanjenje stresa i anksioznosti: Naučna istraživanja su pokazala da čitanje može smanjiti nivo stresa i anksioznosti. Odvajanje vremena za čitanje može biti opuštajuće iskustvo koje nas smiruje i smanjuje napetost.
* Povezivanje s drugima: Čitanje može biti zajednička aktivnost koja nas povezuje s drugima. Razgovarati o knjigama s prijateljima, klubovima za knjige ili online zajednicama može proširiti našu perspektivu i pomoći nam da osećamo povezanost.

Bilo da čitamo fikciju, non-fikciju, poeziju ili nešto drugo, čitanje knjiga može biti  iskustvo koje podstiče našu emocionalnu i intelektualnu dobrobit.
U zadnje vreme baš volim da slušam podkaste, to U zadnje vreme baš volim da slušam podkaste, to me opušta i prija mi. ☺️ Tri koja bih trenutno izdvojila kao svoje favorite i one koje najčešće slušam su:
@dvaipopsihijatra 
@teazavacki 
@biznisprice 

Koje podkaste vi slušate? 🍀

#edukacija #podkast #podcast #biznisprice #radimposvom #teazavacki #dvaipopsihijatra
Učitaj više
© Copyright - Miss Psychologist
  • Home
  • Blog
  • Book Club
  • Contact
Četiri dokumentarna filma koja preporučujem
Scroll to top